Kardiolog Ristić otkrio koja je hipertenzija najopasnija: Plućna hipertenzija drastično skraćuje život, nije krvni pritisak!
Plućna Hipertenzija: Tihi Ubojica Koji Ostavlja Tragediju Bez Pravovremenog Liječenja
Iako je arterijska hipertenzija poznata široj javnosti kao ozbiljan zdravstveni problem, plućna hipertenzija ostaje manje prepoznata, unatoč tome što može imati mnogo dramatičnije i opasnije posljedice po zdravlje. Plućna hipertenzija je stanje u kojem dolazi do povišenog krvnog tlaka u plućnim arterijama, što izaziva ozbiljan stres na desnu stranu srca, a u slučaju nepravilnog liječenja, može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija, pa čak i smrti.
Početni Simptomi Koji Se Mogu Ignorirati
Simptomi plućne hipertenzije obično su suptilni i lako se mogu previdjeti. Osobe koje pate od ovog stanja često prvo primijete zamaranje pri fizičkom naporu i povremeni osjećaj nedostatka zraka, što se često može zamijeniti s manjim problemima dišnog sustava ili umorom. Iako su ti simptomi na početku blagi i nespecifični, važno je shvatiti da mogu trajati mjesecima prije nego što pacijenti potraže pomoć. Zbog toga, plućna hipertenzija ostaje teško prepoznatljiv problem koji može ući u stadij prilične ozbiljnosti prije nego što se dijagnosticira.
Prema riječima stručnjaka, kardiologa prof. dr. Arsena Ristića, ovaj oblik hipertenzije ima niz simptoma koji se mogu zamijeniti s drugim plućnim ili srčanim bolestima. Zamaranje, osjećaj nedostatka zraka, pa čak i bolovi u grudima mogu biti znakovi drugih stanja, što dodatno otežava pravovremeno prepoznavanje plućne hipertenzije.
Dijagnostički Postupak
U dijagnostici plućne hipertenzije ključno je pravovremeno provesti specijalizirane pretrage. Prof. dr. Ristić objašnjava da ultrazvučni pregledi srca igraju vitalnu ulogu u prepoznavanju plućne hipertenzije. Ultrazvuk srca može jasno ukazati na proširene šupljine desnog srca, što ukazuje na povećanje tlaka u plućnoj cirkulaciji. Također, krvne analize pomažu u otkrivanju plućne embolije, koja je jedan od najčešćih uzroka plućne hipertenzije.
Povećanje tlaka u plućnim arterijama može uzrokovati povišenje tlaka do čak 30 mmHg, što stvara izuzetno visok stres na desnu polovinu srca, koja nije fiziološki prilagođena takvim naporima. Ovo stanje s vremenom može izazvati širenje desne srčane komore, slabljenje srčanih zidova i dovesti do srčane insuficijencije.
Posljedice Neliječene Plućne Hipertenzije
Ako se plućna hipertenzija ne dijagnosticira i liječi na vrijeme, može doći do katastrofalnih posljedica. Dugotrajan visoki tlak u plućnim arterijama stvara veliki pritisak na srce, a to vremenom može dovesti do sloma srčanog mišića i potpunog zatajenja desne srčane komore. Bez pravovremenog liječenja, prosječan životni vijek bolesnika s plućnom hipertenzijom može biti smanjen na samo tri do četiri godine.
Razlika između Plućne i Arterijske Hipertenzije
Iako obje vrste hipertenzije izazivaju ozbiljne zdravstvene posljedice, plućna hipertenzija ima dalekosežnije i dramatičnije učinke na tijelo. Arterijska hipertenzija, često nazivana “tihim ubojicom”, poznata je zbog svog dugotrajnog učinka na tijelo, ali se, u usporedbi s plućnom hipertenzijom, njezine posljedice ne javljaju tako naglo. Iako arterijska hipertenzija može uzrokovati srčane i moždane udare, njen neposredni utjecaj na životni vijek bolesnika nije toliko dramatičan. S druge strane, plućna hipertenzija može brzo postati smrtonosna i zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju.
Prevencija i Zdrav Život
Prof. dr. Ristić ističe važnost preventivnih pregleda, koji mogu uvelike pomoći u ranom prepoznavanju plućne hipertenzije i drugih kardiovaskularnih bolesti. Svaka osoba koja osjeti simptome poput zamaranja, otežanog disanja, bolova u prsima ili gubitka svijesti treba odmah potražiti liječničku pomoć. Preventivni pregledi, uključujući krvne analize, mogu pomoći u praćenju stanja kardiovaskularnog sustava. Preporučuje se da muškarci počnu s redovitim pregledima nakon 40. godine života, a žene nakon 45. godine.
Osim toga, zdrav način života, pravilna prehrana, redovita tjelesna aktivnost i održavanje zdrave tjelesne mase igraju ključnu ulogu u prevenciji bolesti. Osobe koje imaju povišen kolesterol, posebno visok LDL (loš kolesterol), izložene su većem riziku od razvoja kardiovaskularnih bolesti.
Zaključak
Plućna hipertenzija je ozbiljna i potencijalno smrtonosna bolest koja zahtijeva brzu reakciju. Pravilna dijagnoza, napredak u terapiji i svijest o važnosti preventivnih pregleda mogu značajno poboljšati kvalitetu života oboljelih i produžiti njihov životni vijek. Iako je arterijska hipertenzija poznatija i češća, plućna hipertenzija zahtijeva veću pažnju zbog svog naglog i opasnog razvoja. Pravovremeno prepoznavanje simptoma, redovni pregledi i zdrav način života ključni su za sprječavanje ovih opasnih bolesti.
