DOSTA SU VAS LAGALI I VARALI: Raskrinkani mitovi o zdravlju u koje svi slijepo vjeruju!

Svi smo hiljadu putu čuli da šećer izaziva hiperaktivnost, da je crni hljeb zdraviji od bijelog, da gazirani sokovi izazivaju dijabetes i da pretjerano gledanje TV-a uništava vid… Međutim, da li ste se zapitali koliko je sve to zapravo tačno? Nastavite da čitate i saznajte!

1. Da li maslinovo ulje spriječava srčana oboljenja?
Kratak odgovor: da.

Maslinovo ulje je dobro za zdravlje zbog polifenola, antioksidanata koji smanjuju rizik od srčanih oboljenja.

Međutim, da bi maslinovo ulje zaista bilo ljekovito, morate da kupite svježe ulje visokog kvaliteta, koje sadrži visok nivo polifenola. Većina maslinovog ulja dostupnog u prodaji sadrži niski nivo polifenola zbog loše obrade maslina i nepravilnog skladištenja.

2. Da li su sirupi za kašalj djelotvorni?
Kratak odgovor: ne.

Ljekari su se 2006. složili da većina sirupa za kašalj nije djelotvorna. Ovi obojeni sirupi uglavnom sadrže premale doze kodeina i dekstrometorfana da bi bili efikasni.

Izgleda da su djelotvorni samo sirupi koji sadrže starije antihistaminike.

3. Da li šećer izaziva hiperaktivnost?
Kratak odgovor: ne

Studija iz 1996. koja je objedinila rezultate 23 istraživanja zaključila je da šećer ne dovodi ni do kakvih “bihevioralnih i kognitivnih promjena kod djece”.

Prastari mit da se djeca nemirno ponašaju kada pojedu veće količine slatkiša, kolača i drugih grickalica može se povezati sa vrstom situacija u kojima se ovakve đakonije obično služe. Na primjer, djeca su mnogo živahnija za vriheme rođendana i praznika, kada su im slatkiši mnogo dostupniji.

4. Da li gazirani sokovi dovode do dijabetesa?
Kratak odgovor: da.

Velika studija Američkog medicinskog udruženja iz 2004. otkrila je da su žene koje su pile jedan ili više gaziranih sokova dnevno imale 83% veće šanse da dobiju dijabetes tipa 2 od onih koje su ih konzumirale samo jednom mesečno.

5. Da li vam je potrebna krema za sunčanje s faktorom većim od 30?
Kratak odgovor: ne.

Kreme za sunčanje s faktorom zaštite 30 SPF blokiraju oko 97% ultraljubičastih zraka, dok one s faktorom preko 30 blokiraju između 97% i 98%.

Od jačine faktora mnogo je bitnije da koristite kremu s “širokim spektrom” zaštite (ona koja blokira i UVB i UVA zrake). Takođe je bitno da nanesete dovoljnu količinu kreme da bi ona djelovala kako treba.

6. Da li monosodijum glutamat iz kineske hrane izaziva glavobolje?
Kratak odgovor: ne.

Revizija 40 kliničkih istraživanja objavljena 2006. ustanovila je da ranija istraživanja “ne dokazuju da postoji veza između konzumiranja monosodijum glutamata i simptoma kao što su glavobolje i napadi astme”.

7. Da li orašasti plodovi goje?
Kratak odgovor: ne.

Oko 75% orašastih plodova čine masti. Međutim, ne znači da masti goje. Mnogo bitniji faktor jeste veličina porcije, a orašasti plodovi su puni zdravih masnoća koje brzo zasite. Takođe su odličan izvor proteina i vlakana.

Jedno istraživanje je čak otkrilo da bademi sadrže 20% manje kalorija nego što se ranije mislilo zato što se masnoće koje sadrže brzo izlučuju iz tijela.

8. Da li je hodanje efikasno koliko i trčanje?
Kratak odgovor: da.