Dijelovi Balkana i jugoistočne Evrope ulaze u projekcijski domet
Prijetnja rata na Bliskom istoku dobila je nagli i zabrinjavajući zaokret. Napadi SAD-a i Izraela na Iran prerastaju u jednu od najozbiljnijih geopolitičkih kriza posljednjih decenija, s posljedicama koje nadilaze granice regije.
Posebnu zabrinutost izazvale su tvrdnje izraelskih i zapadnih zvaničnika da iranske balističke rakete mogu dosegnuti ciljeve duboko u Evropi.
Ipak, brojni nezavisni analitičari upozoravaju da podatke izraelskih zvaničnika treba uzeti s rezervom, jer postoji mogućnost da se radi o pritisku na evropske zemlje da se uključe u sukob.
Najveći raketni arsenal na Bliskom istoku
Prema procjenama, Iran raspolaže najvećim i najraznovrsnijim raketnim arsenalom na Bliskom istoku, s hiljadama balističkih i krstarećih projektila koji mogu pogoditi ciljeve daleko izvan svojih granica, uključujući Izrael i dijelove istočne Evrope.
Centar za Strategijske i Internacionalne studije (Center for Strategic and International Studies), u okviru Projekta proturaketne odbrane, objavio je detaljnu grafiku koja prikazuje koncentrične domete udara od 300 do 2.500 kilometara, čime značajan dio jugoistočne Evrope ulazi u potencijalni domet.
Širenje raketnog dometa
Među raketama kraćeg dometa izdvajaju se Fateh-110 i Shahab-1, s dometom od oko 300 kilometara.
Prema procjenama, Iran raspolaže najvećim i najraznovrsnijim raketnim arsenalom na Bliskom istoku, s hiljadama balističkih i krstarećih projektila koji mogu pogoditi ciljeve daleko izvan svojih granica, uključujući Izrael i dijelove istočne Evrope.
Centar za Strategijske i Internacionalne studije (Center for Strategic and International Studies), u okviru Projekta proturaketne odbrane, objavio je detaljnu grafiku koja prikazuje koncentrične domete udara od 300 do 2.500 kilometara, čime značajan dio jugoistočne Evrope ulazi u potencijalni domet.
Širenje raketnog dometa
Među raketama kraćeg dometa izdvajaju se Fateh-110 i Shahab-1, s dometom od oko 300 kilometara.
Projektili srednjeg dometa, poput Shahab-3 i Ghadr-110, mogu dosegnuti i do 2.000 kilometara, dok se sistem Sejjil procjenjuje na sličan domet. Iran je dodatno unaprijedio ofanzivne kapacitete razvojem krstarećih raketa i bespilotnih letjelica.
Krstareće rakete Soumar i Hoveizeh imaju domet veći od 1.300 kilometara, dok dronovi tipa Shahed-131 i Shahed-136 mogu djelovati na udaljenostima od približno 900, odnosno do 2.500 kilometara.
Prema infografici izraelskog ministarstva, iranske rakete potencijalno prijete brojnim evropskim gradovima.
Najizloženije regije
Najizloženijim se smatra istočni Mediteran, dok dijelovi Balkana i jugoistočne Evrope ulaze u projekcijski domet.
Unutar naznačenog radijusa nalaze se prijestonice poput Atine, Sofije i Bukurešta, ali i Beograda i Sarajeva.
U širem, teorijskom dometu prikazani su Budimpešta, Beč, Varšava i Bratislava. Veća udaljenost ipak može smanjiti operativnu izvodljivost eventualnih udara.
Dodatne tenzije izazvao je napad dronom koji je, prema navodima, pogodio britansku bazu u blizini Limassola na Kipru.
Kipar, koji trenutno obavlja rotirajuće predsjedavanje Evropskom unijom, saopćio je da nije uključen u sukob nakon što je dron tipa Shahed oštetio britansku zračnu bazu na južnoj obali ostrva.