Na prvi pogled, može djelovati nelogično kombinovati prirodni zaslađivač poput meda ili javorovog sirupa sa sodom bikarbonom – jer poznato je da ćelije koje prijete zdravlju, poput onih kancerogenih, vole šećer. Međutim, upravo ta ljubav prema glukozi u ovom slučaju postaje njihova slabost. Med zapravo privlači te neželjene stanice, dok soda bikarbona – uz pomoć svoje alkalne prirode – djeluje poput tempirane bombe u njihovom okruženju, mijenjajući unutrašnju pH vrijednost i remeteći uslove potrebne za njihov opstanak.
Iako se ovaj spoj često pominje u kontekstu ozbiljnijih zdravstvenih problema, njegova primjena ne mora nužno biti rezervisana samo za takve situacije. U današnjem vremenu, kada je naše tijelo svakodnevno izloženo stresu, štetnim navikama, zagađenom vazduhu i lošoj ishrani, ovaj jednostavan pripravak može igrati ulogu svojevrsnog čuvara zdravlja. Redovno konzumiranje male količine ove mješavine može pomoći tijelu da se pročisti od nagomilanih toksina, vrati kiselinsko-baznu ravnotežu i stvori ambijent u kojem se patogene bakterije i oslabljene ćelije teško razvijaju.
U suštini, riječ je o svojevrsnom resetu za organizam – prirodnom načinu da mu pomognemo da se brani u svijetu punom izazova.
Za pravljenje ove jednostavne, ali moćne prirodne smjese, ne treba vam mnogo vremena ni sastojaka. Sve što je potrebno jeste da uzmete malu količinu sode bikarbone – otprilike jednu ravnu kašičicu – i sjedinite je sa tri puta većom količinom prirodnog meda. Nakon što se sve dobro izmiješa u glatku pastu, preporučuje se da se tokom dana polako rastapa u ustima, bez gutanja odjednom. Ovu praksu ne treba sprovoditi često – jednom sedmično je sasvim dovoljno. Nakon otprilike dva mjeseca korištenja, savjetuje se napraviti pauzu, a po potrebi se kasnije može nastaviti.
Iako savremena medicina nudi brojne preparate i metode za očuvanje zdravlja, ne treba podcijeniti moć jednostavnih, prirodnih rješenja. Ponekad, ono što izgleda skromno i obično može imati duboko iscjeljujuće dejstvo. Vraćajući se iskonskim sastojcima i pažljivije slušajući signale koje nam šalje sopstveno tijelo, možemo postići mnogo – i to bez skupih tretmana, bez komplikacija i bez stresa. U tim malim gestama prema sebi leži snaga istinskog zdravlja.
Još od najranijih dana čovječanstva, kada su ljudi tek počeli razlikovati jestivo od nejestivog, korisno od opasnog, med je zauzimao posebno mjesto. Urezan na zidovima pećina stare više od 8.000 godina, prikazan na crtežima drevnih Egipćana, slavljen u indijskim Vedama, korišten u starogrčkim ritualima i zapisan u Kur’anu i Bibliji – med nije obična slastica. On je više od toga. On je priča o životu, prirodi, predanosti i čudu koje se rađa u tihom, mirisnom mraku košnice.
PUT MEDA – OD CVIJETA DO TEGLICE
Sve počinje s cvijetom. U beskrajnom plesnom ritualu prirode, pčele radilice, one marljive, neprimjetne radnice, skupljaju nektar iz cvjetova biljaka. Taj nektar, ispunjen šećerima, enzimima i mirisima, nosi se u košnicu gdje prolazi nevjerovatnu transformaciju. Uz pomoć enzima koje pčela luči i postupnog isparavanja vode, nektar se pretvara u med – viskoznu, gustu tečnost zlatne boje, pune hranjivih tvari.
Proces nije samo fizički naporan za pčele – on je i nevjerovatno precizan. Da bi proizvela jednu kašičicu meda, pčela mora obići oko 2.000.000 cvjetova i preći oko 75.000 kilometara – što je skoro dužina dva puta oko Zemlje. I sve to – za jednu jedinu kašičicu. U jednoj košnici može se tokom sezone sakupiti između 15 i 45 kilograma meda, u zavisnosti od vremena, paše i snage društva.
VRSTE MEDA – RAZNOLIKOST PRIRODE U STAKLENKI
Med nije jedan. On je stotine različitih nijansi, aroma, gustoća i djelovanja. Razlikuje se po biljci iz koje je pčela sakupila nektar, geografskoj regiji, klimi, godišnjem dobu i vremenskim uslovima. Evo nekih od najpoznatijih vrsta:
Bagremov med – svijetložut, gotovo proziran, blag i omiljen kod djece.
Livadni med – pravi buket mirisa i ukusa, jer dolazi iz više različitih biljaka.
Kestenov med – tamniji, s jakim, skoro gorkim okusom, poznat po antiseptičkim svojstvima.
Med od kadulje (žalfije) – izuzetno cijenjen u narodnoj medicini, posebno za respiratorne probleme.
Šumski (medljikovac) – ne dolazi iz cvijeta, već iz izlučevina biljnih vaši; bogat mineralima, tamniji, aromatičniji.
Lipa – svijetložut, blago mentolast, koristan kod prehlada i gripe.