U slučaju infarkta imate oko deset sekundi da sebi pomognete
Većina ljudi kada doživi srčani udar je gotovo bespomoćna. Osoba čije srce kuca nepravilno i počinje se osjećati loše ima samo oko 10 sekundi prije nego što izgubi svijest.
Ono što može pomoći je kašalj, energičan i bez prestanka. Duboko udahnite svaki put prije nego zakašljete. Kašalj mora biti dubok i produžen, kao kad iskašljavate sekret iz pluća. Udisaj i kašalj se moraju ponavljati svake dvije sekunde bez prestanka dok ne stigne pomoć, ili dok ne osjetite da srce opet kuca pravilnim ritmom.
Duboko disanje unosi kisik u pluća, a pokreti koje izaziva kašalj dovode do pritiska na srce i održavaju cirkulaciju. Pritisak na srce pomaže vraćanju normalnog ritma. Na ovaj način, žrtve srčanog udara mogu stići do bolnice.
BONUS TEKST
Infarkt miokarda ili srčani udar (lat. infarctus myocardii) posljedica je potpunog prekida dotoka krvi koronarnoj arteriji ili njezinim granama. Najčešće nastaje naglo, akutno zbog tromboze koja začepi lumen koronarne arterije ili njenih grana i dovede do infarkta. Drugi su uzroci krvarenje u stijenci žile, tromboembolija iz lijevog atrija, ponekad čak i jak udarac u prsnu kost (sternum).
Ako bolesnik preživi infarkt u pogođenom području miokarda razvija se najprije ishemija, zatim infarkt i nekroza, koju kasnije nadomjesti fibrozno tkivo tj. ožiljak.
Varira ovisno o mjestu i veličini infarkta te drugim faktorima. Najčešće počinje iznenada, jakom, prodornom zaprsičnom (retrosternalnom) boli, koja ne popušta ni u stanju mirovanja, ni pri reakciji na nitroglicerin. Obično se širi prema žličici i lijevom ramenu i ruci, ali i prema desnom ramenu. Bol je ponekad toliko jaka da bolesnika zahvati smrtni strah.
Ako se pravovremeno ne pruži pomoć razvija se kardiogeni šok: bolesnik poblijedi, oblije ga hladan znoj, javlja se pad tlaka, a puls postaje slab, ubrzan i nepravilan. Čest ishod je zastoj ili fibrilacija ventrikla što zahtijeva kardiopulmonalnu reanimaciju.
Izvor: avaz
