SELJAČKO JELO OD KOPRIVE NA KOJEM SU NAŠE NANE ODRASTALE: UKUSNO JE I JAKO ZDRAVO!
Obezbjeđuje dnevni unos kalcijuma u svakodnevnoj ishrani. Bogata je magnezijumom pa spriječava tegobe cerebralne, vaskularne, muskularno-tetanične i visceralne prirode.
Kopriva osigurava potrebne količine cinka čiji nedostatak dovodi do poremećaja.
Ima dovoljna količinu vitamina K koji spriječava pojavu krvarenja, a njegov značaj za organizam i svakodnevno prisustvo u hrani razlog je da ga popularno nazivaju “faktor dugovječnosti”.
Stvaranje hemoglobina pomažu gvožđe, bakar i vitamin C, a mangan pomaže aktiviranje gvožda iz depoa, pa je njena svakodnevna upotreba prava preventiva anemije.
Za doručak, trebat će vam 20-ak vrhova mlade koprive, luk, kašika masla, te pet jaja, mlijeko i kajmak.Koprivu obarite u vreloj vodi pet minuta, a zatim na maslu ispržite sitno sjeckani luk i dodajte koprivu. Sve dinstajte pet minuta i prelijte jajima, uz malo mlijeka i kajmaka.
izvor: hayat
Bonus tekst:
Kopriva je izobilna u sjevernoj Europi i velikom dijelu Azije, te se obično nalazi na selu. Manje je udomaćena u južnoj Europi i sjevernoj Africi, gdje je ograničena zbog svoje potrebe za vlažnim tlom. U Sjevernoj Americi je široko rasprostranjena u Kanadi i SAD-u, gdje je utvrđena u svakoj državi osim Havaja i također se može naći u najsjevernijem Meksiku. Raste u izobilju na pacifičkom sjeverozapadu, posebno na mjestima gdje je velika godišnja količina kiše. U Sjevernoj Americi daleko je manje udomaćena nego u sjevernoj Europi. Europska podvrsta, U. dioica dioica uvedena je u Sjevernu i Južnu Ameriku.
U Velikoj Britaniji kopriva ima veliku povezanost s ljudskim naseljima i zgradama. Prisutnost koprive može ukazati na to da je zgrada dugo bila napuštena. Ljudski i životinjski otpad može biti odgovoran za povišenje razine dušika i fosfata u tlu, te tako osigurava odlično okruženje za koprivu.
izvor bonus teksta wikipedia.org
