Ovo su rani znakovi koji otkrivaju da imate problema sa srcem: OBRATITE PAŽNJU
Srce je mišićni organ, sličan ostalim tjelesnim mišićima, koji opskrbljuje krvlju cijeli organizam. Svojim ravnomjernim istiskivanjem krvi iz svojih šupljina omogućuje dopremu kisika, vezanog za crvene krvne stanice – eritrocite, koji su sastavni dio krvi i hranjivih tvari u svaku stanicu našeg organizma.
Kisik je najosnovniji element neophodan za život svake stanice, odnosno cijelog organizma. Funkcijski se naš krvotok, kojeg čini gusto isprepletena mreža arterija (one dopremaju krv bogatu kisikom i hranjivim tvarima u stanice) i vena (koje odvode ugljikov dioksid i otpadne tvari iz stanica), a međusobno ih povezuju najsitnije žilice – kapilare, dijeli u dva sustava u čijem središtu se nalazi srce.
Samo srce je veličine šake – teško oko 200 – 300 grama i u prosjeku dnevno ispumpa krv oko 100 000 puta u količini većoj od 7 500 litara.
Srce se dijeli u dvije cjeline – desnu stranu u koju se ulijeva venska krv iz cijelog organizma i iz kojega krv odlazi u pluća u kojima se obogaćuje kisikom, i u lijevu stranu u koju se ulijeva krv iz pluća, a iz nje se krv pumpa najvećom žilom – aortom (žilom kucavicom) u cijeli organizam. Lijevu i desnu stranu srca odvaja srčana pregrada. Svaka strana srca je građena od jedne pretklijetke u koju se ulijeva krv i jedne klijetke iz koje krv odlazi – iz desne u pluća, a iz lijeve u ostatak tijela.
Dakle, samo srce je građeno od četiri šupljine – dvije pretklijetke i dvije klijetke, a srčana pregrada između njih onemogućuje miješanje krvi desne (venozne) i lijeve (arterijske) strane. Između svake pretklijetke i klijetke se nalaze srčani zalisci koji poput ventila, sprječavaju povrat krvi u srčane šupljine nakon ispumpavanja. Srčani zalisci se nalaze i na početku velikih krvnih žila, plućne arterije koja odvodi krv iz desne strane srca u pluća i aorte koja odvodi krv u organizam. U normalnim uvjetima nema komunikacije između istovrsnih srčanih šupljina, niti velikih krvnih žila.
Kako na vrijeme prepoznati znakove upozorenja, simptome koji nam mogu spasiti život ako ih na vrijeme postanemo svjesni i reagiramo? Kardiolog Karthik Vasudevan iz bolnice Columbia Asia Referral objašnjava na što trebamo obratiti pozornost.