Tri jedinstvena simptoma koja se javljaju u leđima, a mogu ukazivati na rak kostiju
Iako je bol u leđima uobičajena tegoba i često nije povezana s rakom kostiju, važno je biti svestan znakova koji bi mogli upućivati na to stanje. Rak kostiju je, kao i svaki drugi rak, važno otkriti na vrijeme kako bi šanse za izlječenje bile veće.
Najčešći simptomi raka kostiju su stalna bol u kostima, otekline i osjetljivost, neobjašnjivi prijelomi i ograničen raspon pokreta (vjerovatno uzrokovan tumorom u blizini zgloba),piše
Bolovi u leđima, naročito u donjem dijelu leđa, vrlo su česti. Ali ako je bol uporna ili povezana s drugim zabrinjavajućim znakovima, trebalo bi posjetiti lekara. Express je naveo tri pokazatelja koja bi neko s bolovima u leđima trebalo da uzme u obzir kada sumnja na rak kostiju.
Stalna i neobjašnjiva bol
Ako imate uporne i jake bolove u leđima, koji se ne smanjuju ni nakon odmora ili uzimanja lijekova, to je znak za sumnju.
Lokalizovana bol
Bol kod raka kostiju često je lokalizovana na određeno područje kičme ili određenu kost.
Bol koja se javlja noću
Bol kod raka kostiju može biti izraženija noću ili tokom razdoblja tjelesne aktivnosti, prenosi Index.hr.
Prema savjetu ljekara, kod raka kostiju uglavnom će se javiti još neki simptomi poput otekline, osjetljivosti ili primjetne kvržice u blizini mjesta bola. Ako imate genetsku predispoziciju za rak kostiju, možda ste izloženi većem riziku. Rak kostiju može se pojaviti u bilo kojoj dobi, ali češće se dijagnostikuje kod djece i mladih odraslih osoba.
BONUS TEKST:
Kosti su aktivno živo tkivo u tijelu. Građene su od koštanih stanica međusobno povezanih nastavcima. Izgrađuje ih bjelančevina osein (25% kosti), 10% kostiju čini voda. Kosti imaju krvne žile koje ulaze i izlaze iz njih, opskrbljujući ih kisikom i hranjivim tvarima a oslobađaju ih štetnih tvari. Određene kosti sadrže srž koja proizvodi krvne stanice. Sve kosti imaju živce kojima osjećamo pritisak i bol. K tome, kosti su građene od minerala (pretežito kalcija) i drugih kemijskih tvari koje kosti čine tvrdima i krutima (oko 65%). Te krute tvari stanice izlučuju u međustanični prostor. Dogodi li se da drugim organima treba kalcija, tada kalcij iz kostiju “odlazi” u organe kojima je potrebniji (npr. u trudnoći ili pri živčanoj napetosti).
Kosti dijelimo prema obliku i veličini. Cjevaste ili duge kosti izgrađuju većinu kostiju udova. Plosnate kosti izgrađuju lubanju, zdjelicu i lopaticu, a kratke kosti kralježnicu, šake i stopala. Kosti su međusobno povezane pokretljivim zglobovima i mišićima tako da mogu pokrenuti tijelo brzinom do 45 km/h. Kosti su čvrste i jake, šuplje unutrašnjosti, stoga nisu teške te čine samo 14% naše ukupne tjelesne mase (lakše su od mišića). Kosti nisu mrtve tvari u našem organizmu, pa se zato obnavljaju kad se prelome. Ljudski kostur ima 206 kostiju.
