data-nosnippet>
Gripa je akutna zarazna bolest dišnog sustava koju uzrokuju virusi influence, najčešće tipa A i B, i jedna je od najraširenijih sezonskih infekcija u svijetu. Iako se često pogrešno uspoređuje s prehladom, gripa je ozbiljnija, naglije se razvija i može dovesti do teških komplikacija, osobito kod osoba oslabljena imuniteta, starijih ljudi, vrlo male djece, trudnica i osoba s kroničnim bolestima.
Prenosi se kapljičnim putem, što znači da se virus širi kada oboljela osoba kašlje, kiše ili razgovara, a kapljice pune virusa dopru do druge osobe ili se talože na površinama koje ljudi zatim dodiruju pa prenose virus na oči, nos ili usta. Budući da virus može preživjeti određeno vrijeme na predmetima, prijenos je moguć i posredno, što gripu čini vrlo zaraznom. Inkubacija je kratka, obično jedan do četiri dana, a simptomi se pojavljuju naglo i snažno.
Tipični simptomi uključuju visoku temperaturu, zimicu, naglu slabost, bol u mišićima i zglobovima, glavobolju, suhi kašalj, bol u grlu, začepljen nos i izraziti osjećaj iscrpljenosti. Dok prehlada često omogućuje nastavak svakodnevnih aktivnosti, gripa najčešće potpuno onesposobi osobu barem nekoliko dana.
Najučinkovitija mjera zaštite
Kod većine ljudi gripa prolazi spontano, no kod ranjivih skupina može doći do komplikacija poput upale pluća, upale srčanog mišića, teškog dehidracijskog stanja, pogoršanja astme, kroničnog bronhitisa ili drugih postojećih bolesti. Upravo zbog tih rizika gripa se smatra ozbiljnijom infekcijom nego što mnogi misle.
Sezona gripe u našim krajevima slijedi jasan obrazac i najčešće se javlja od kasne jeseni do kraja zime, s vrhuncem u siječnju i veljači. U nekim sezonama virus cirkulira manje intenzivno, dok u drugima uzrokuje velik broj slučajeva, ovisno o tome koji sojevi virusa dominiraju i koliko se dobro podudaraju s godišnjim cjepivom. Virusi influence stalno se mijenjaju, a te male genske promjene razlog su što svake godine nastaje novi sezonski val gripe i što je potrebno ažurirati cjepivo.
Prevencija gripe temelji se na kombinaciji cijepljenja, higijenskih mjera i odgovornog ponašanja. Cijepljenje je najučinkovitija mjera zaštite jer smanjuje vjerojatnost obolijevanja, ali i rizik od teškog oblika bolesti čak i ako se osoba ipak zarazi. Cjepivo protiv gripe mijenja se svake godine kako bi bilo usklađeno s virusima za koje se predviđa da će kružiti u predstojećoj sezoni.
Imunosnom sustavu obično trebaju dva tjedna da razvije zaštitu nakon cijepljenja pa se preporučuje cijepiti se u jesenskim mjesecima, prije pojave većeg broja slučajeva. Cijepljenje se posebno preporučuje osobama starije životne dobi, kroničnim bolesnicima, trudnicama, zdravstvenim djelatnicima i svima koji borave s osobama visokog rizika.
Važnost prevencije
Uz cijepljenje, higijenske mjere imaju važnu ulogu u sprečavanju širenja virusa. Redovito pranje ruku toplom vodom i sapunom, izbjegavanje dodirivanja lica, češće provjetravanje prostorija i izbjegavanje boravka u prostorima s mnogo ljudi tijekom intenzivne sezone gripe pomažu u smanjenju prijenosa virusa.
Kašljanje i kihanje u papirnatu maramicu ili unutarnju stranu lakta te ostanak kod kuće nakon pojave simptoma jednostavne su mjere koje štite i nas i druge. Osoba je najzaraznija u prvih nekoliko dana bolesti, no zaraznost može trajati i dulje, osobito kod djece i osoba oslabljenog imuniteta.
Liječenje gripe ovisi o težini simptoma. Kod većine ljudi primjenjuje se simptomatsko liječenje, koje uključuje odmor, dovoljan unos tekućine i primjenu lijekova za snižavanje temperature i ublažavanje boli prema uputama liječnika ili ljekarnika.
Antivirusni lijekovi mogu skratiti trajanje simptoma i smanjiti rizik od komplikacija ako se počnu primjenjivati u prvih 48 sati od početka bolesti. Oni se uglavnom preporučuju osobama iz rizičnih skupina ili onima kod kojih postoji sumnja na teži tijek bolesti. Važno je naglasiti da antibiotici ne pomažu jer su neučinkoviti protiv virusa i koriste se samo ako se razvije sekundarna bakterijska infekcija.
Komplikacije gripe
Posebno je važno znati prepoznati znakove pogoršanja, a to su otežano disanje, jaka bol u prsima, uporni kašalj, izrazito visoka temperatura koja se ne spušta, zbunjenost, dehidracija ili naglo pogoršanje općeg stanja. U takvim slučajevima potrebno je hitno potražiti medicinsku pomoć jer komplikacije gripe mogu biti ozbiljne i zahtijevati bolničko liječenje.
Djeca, trudnice i starije osobe posebne su skupine koje uvijek treba pomno promatrati kod pojave simptoma gripe. U slučaju djece, znakovi poput odbijanja hrane ili pića, pospanosti koja odstupa od uobičajene, poteškoća s disanjem ili plavičaste boje kože zahtijevaju hitnu procjenu liječnika.