PRIZNATI akademik dr Miodrag Ostojić, OVO VAM SPAŠAVA ŽIVOT: Krvni sudovi mogu da se očiste, A EVO KAKO
Akademik dr Miodrag Ostojić o najnovijim saznanjima o usporavanju ili zaustavljanju ateroskleroze: Kada su LDL masnoće ispod 1,8 milimola, krvni sud počinje da se širi, a aterosklerotična pločica postaje stabilna.
ATEROSKLEROZA nije, kao što se doskora mislilo, proces koji napreduje samo u jednom smjeru, taloženjem masnih naslaga na zidovima krvnih sudova. Najnovija saznanja ukazuju da to može da se uspori, čak i zaustavi, jednostavnim i lako dostupnim metodama.
Dokazano je, naime, da zdrav način života i mediteranska ishrana, čak i kod ljudi koji imaju genetsko opterećenje za aterosklerozu, anuliraju rizik, i ne dolazi do oboljevanja. Zato bi svi koji su podložni pojavi plakova duž zidova krvnih sudova trebalo da izbjegavaju masnu hranu, da liječe povišen šećer i pritisak, i da povećaju fizičku aktivnost i smanje gojaznost.
– Ako dobijete aterosklerozu, morate da je stabilizujete, da naslaga na krvnim sudovima (plak) ne prska, jer to je vrlo važno – kaže u intervjuu “Novostima” akademik Miodrag Ostojić, profesor emeritus, internista – kardiolog, stručni konsultant u KBC “Zvezdara” i KBC Banjaluka, predsjednik i osnivač “Fondacije Srbije za vaše srce”. – Ateroskleroza može da bude trošna ili čvrsto fiksirana, što se, recimo, postiže statinima. Ovi lijekovi ne mijenjaju mnogo procenat suženja, ali značajno utiču na “trošnost” plaka. Kao da nekom cjevčicom usisaju iz plaka židak sadržaj, tako da, i ako dođe do pucanja, nema trombogene aktivnosti i stvaranja tromba. Kada se napravi reverzni holesterolski transport i žitki kristali se isisaju, a tu uđe vezivno tkivo, lumen krvnog suda se proširi za dva do tri odsto, ali se rizik za neželjeni događaj smanjuje čak za 82 odsto. I malo pričvršćivanje plaka je veoma značajno. To vam je kao da, na neki način, fiksirate trošne fasade po građevinama da ne padaju prolaznicima na glavu.
Da li je ateroskleroza neminovni pratilac starenja?
– Zasada jeste, kao neki zamor materijala na mehničkim mašinama, na primjer automobilima. Smatra se da bez holesterola nema ateroskleroze. Takođe se vjeruje da holesterol ne bi mogao da izazove aterosklerozu, ako ne pretrpi oksidativnu modifikaciju. Ustanovljeno je, na primjer, da ako se uzima hrana koja je antioksidans, recimo sok od nara, sprečava se oksidacija holesterola. Pokušavalo se i sa raznim vitaminima, ali je u studiji pokazano da nije isti vitamin C koji uzimamo u tableti i onaj koji dobijemo kada pojedemo limun. Vitamini u tabletama ne vrijede, moraju da budu prirodni iz voća i povrća.
Šta još efikasno djeluje protiv ateroskleroze?
– Studija “Reverzal” je pokazala da ateroskleroza može da se smanjuje ako se smanji loš ili LDL holesterol ispod 1,8 milimola. Tada krvni sud počinje da se širi, a aterosklerotična pločica postaje stabilna.
NOVA TERAPIJA BOLJA OD STATINA
* Šta se preporučuje osobama koje imaju nasljednu hiperholesterolemiju ili urođeno jako visoke masnoće u krvi?
– Ljudi koji imaju porodičnu ili familijarnu hiperholesterolemiju, a naročito ako su je naslijedili od oba roditelja, aterosklerozu dobijaju već u 25. godini. Njima ne pomaže način ishrane da zaustave ovaj proces, to je nasljeđeno u metabolizmu. Za njih su prije oko šest meseci registrovani novi ljekovi PCSK9 inhibitori, koji se daju dva puta mjesečno pod kožu po 140 mg. Smanjuju holesterol za 50 odsto više nego statini. Odobreni su u SAD i nekim zemljama EU, prošli su testove, i sada čekamo kako će se pokazati kada počne šira primjena. Još ih nema u Srbiji.
Može li to da se postigne samo pravilnom ishranom?
– Ne u tolikoj mjeri. Ustanovljeno je da kada se rodimo ukupni holesterol nam je 3,8, a LDL od 1,8 do dva milimola. Na pet ili čak preko šest se poveća samo zbog lošeg uticaja sredine, nepravilne ishrana, malo fizičke aktivnosti, stresova. Zato težimo smanjenju na 2,5 milimola, ali uz uključivanje fizičke aktivnost jer ona dodatno poboljšava neke faktore. Recimo, umjesto da uzimate aspirin, upražnjavajte fizičku aktivnost, jer ona, takođe, spečava trombozu. Vježbanjem se razvijaju određene supstance u organizmu tzv. aktivatori tkivnog plazminogena koji razaraju tromb ako se pojavi.
Kako još možemo da djelujemo preventivno na proces ateroskleroze?
– Uz pomoć muzike, smjeha i humora. Sve ove aktivnosti povezane su sa centralnim nervnim sistemom i uz pomoć raznih medijatora (hemijskih supstanci koje se luče u krvi), oslobađaju azot-monoksid, što pozitivno utiče na krvne sudove i sigurno sprečava šlog, srčani udar, anginu pektoris i aritmije. Srčana oboljenja prije 90. godine ne nastaju zbog volje boga ili moći prirode, već su naša greška. Krvni sudovi bi, normalno, trebalo da luče azot–monoksid, a proces ateroskleroze počinje kada ga nema u dovoljnoj količini. Smatra se da metabolizam, visina pritiska, tonus krvnih sudova i lučenje azot-monoksida, zavisi upravo od centralnog nervnog sistema.
Koja muzika je najbolja protiv stvaranja plakova?
– Rađene su studije u kojima su ljudi slušali muziku koja im najviše prija, ambijentalne kompozicije i buku, a stručnjaci su pratili njihove arterije na nadlaktici. Ustanovili su širenje arterija kod onih koji su slušali prijatnu muziku. Ambijentalna je izazvala sličan efekat, ali u manjoj meri, dok buka nije izazvala promene nabolje, ili je čak dovela i do suženja arterija.
OJSEĆANJE SREĆE ČUVA ZDRAVLJE
Nova saznanja pokazuju da je i osjećanje sreće značajno za očuvanje zdravlje.
– Nedavno publikovan rad je pokazao da dužina života ne zavisi toliko do klasičnih faktora rizika, kao što su hipertenzija, holesterol, nasleđe, gojaznost i slično, već od stepena sreće koji smo ostvarili. Važna je i lična, porodična, sreća na poslu… Ostvarenom srećom se preko endorfina povećava koncentracija azot-monoksida.
A kako djeluje smjeh?
On dovodi do širenja krvnih sudova, smanjuje sljepljivanje trombocita i znake zapaljenja. Recimo, reumatoidni artritis se danas liječi smjeh terapijom, jer je uočeno da se na taj način smanjuje inflamatorni odgovor svakog bolesnika. Kada se smijemo arterije se šire, a kada smo u stresu one se sužavaju.
Na koji način još možemo da pomognemo krvnim sudovima?
– Kao što se u prevenciji karijesa koristi fluor u vodi, a protiv gušavosti jod, za aterosklerozu je napravljen i predložen poli pil. To je tableta u kojoj je bitan statin, male doze antihipertenziva (ACE inhibitor, diuretik, beta-blokator), aspirin i folna kiselina. Smatra se da bi ova tableta smanjila rizik od moždanog i srčanog udara za više od 80 odsto, i trebalo bi da je uzima svako nakon 55. godine. Ali, teško je sve supstance staviti u jednu tabletu. Nakon toga je u British medical journal objavljen rad da je bolja opcija poli mil ili obrok od više sastojaka. I ukusnije je, i jeftinije.
Šta je poli mil?
– Svakoga dana 150 ml crnog vina, 30 g crne čokolade, 400 g voća i povrća, 2,7 g bijelog luka, 68 g badema i 118 g ribe tri do četiri puta nedeljno. Pokazalo se da na ovaj način može za 75 odsto da se smanji oboljevanje od kardiovaskularnih bolesti. Kaže se ako si pop, treba da propovijedaš, a ako si doktor, treba da se ponašaš onako kako druge savjetuješ. Ja na svom primjeru ohrabrujem one o kojima brinem da žive zdravim životom. To je dato i u formuli Evropskog udruženja kardiologa kojom se garantuje svakom rođenom u 20. vijeku da ne oboli od ateroskleroze pre 65. godine.
Koja je to formula?
– Formula je 0, 3, 5, 140, 5, 3, 0. Nula označava da nema pušenja, 3 – barem tri kilometra šetnje dnevno, 5 – broj obroka dnevno, 140 – maksimalnu vrijednost gornjeg pritiska, 5 -maksimalni ukupni holesterol, 3 – maksimalni loš holesterol i 0 – nema gojaznosti i šećerne bolesti.
Izvor: novosti
